Vilko Žiljak – 50 godina kompjutorske grafike, retrospektivna izložba

Cilj retrospektivne izložbe Vilka Žiljka u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, 2023. godine, je dati presjek njegova rada na polju računalne grafike, od 1960-ih do danas. Izložba ističe kontinuitet Žiljkova rada te ujedno predstavlja mijene u njegovu opusu tijekom desetljeća, koje su uvjetovane kako znanošću i tehnologijom tako i autorskim pristupom.

Početke Žiljkova rada šezdesetih godina 20. stoljeća, kao i drugih protagonista digitalne umjetnosti u Hrvatskoj toga vremena, karakterizira znanstveno i tehničko obrazovanje koje koriste za vizualizaciju rezultata istraživanja te iskazivanje umjetničkih impulsa. Žiljak se afirmira i kao znanstvenik i kao grafičar, jedan od pionira računalne grafike kao umjetničke likovne discipline. Sudjeluje tada na izložbama (Novih) tendencija, jedne od najprestižnijih manifestacija inovativnih stremljenja u vizualnim umjetnostima 1960-ih i prve polovice 1970-ih, kao jedan od važnih predstavnika početaka digitalne umjetnosti u Hrvatskoj.

Vilko Žiljak je fizičar, inovator, znanstvenik i pedagog, glazbenik, likovni umjetnik koji svoja znanja i kreativnost primjenjuje i na upotrebne predmete (marame, odjeću, dokumente, novac…), stvorivši nove alate i način tiska. Sistematičnim i analitičkim pristupom ulazi u bit grafičke tehnike ne samo s likovno-formalne strane nego i tehničke, od programiranja do podloge, boje i tehnike tiska.

Kao jedan od autora tehnike INFRAREDESIGN®, stvara InfraredArt - potpuno novu metodu produkcije računalne grafike, koja nosi dvostruku vizualnu informaciju, jednu u polju vidljivom prostim okom, a drugu u bliskom infracrvenom području (NIR), vidljivu tek pomoću infracrvene kamere. Ponovno, uz korištenje alata znanstvenih područja: matematike, fizike i kemije, te ih primjenjujući u svom likovnom izrazu, stvara višeslojne prikaze, povremeno i uz vrlo konkretne narative (vezane npr. uz osobe /portrete i tipografiju).

Koncepcija izložbe kronološki prati dekade Žiljkova rada na polju računalne grafike, povezujući ih s tehnologijom koja stoji u pozadini radova. Tehnika s jedne strane determinira izraz, a s druge je poticaj da se na „otvoreni“ način primijeni na likovni izraz, na kompoziciju i narativ. U nekim razdobljima Žiljak je više bio usmjeren na akademski i pedagoški rad, u drugima je pak, uz navedeno, intenzivno stvarao na likovnom polju, uvijek ostvarujući spoj znanosti i umjetnosti.

Tijekom proteklih pedeset godina mnogi su pisali o Žiljkovu radu, tako da na izložbi i u katalogu koristimo citate iz postojećih tekstova ili njihove pretiske, predstavljajući tako i svojevrsnu bibliografsku retrospektivu njegova rada.


Vilko Žiljak rođen je u Svetom Ivanu Zelini 1946. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu stekao je naslov “diplomirani inženjer eksperimentalne fizike”. Doktorirao je 1981. na Elektrotehničkom fakultetu (današnjem FER-u) stekavši naslov “doktor tehničkih znanosti iz područja računalnih znanosti”. Od 1982. profesor je na Grafičkom fakultetu, gdje je vodio katedru za tiskarski slog i računarsku tehniku, osnovao Interdisciplinarni studij grafičke tehnologije i bio dekan od 1983. do 1987. Godine 1982. izabran je u znanstveno nastavno zvanje znanstveni suradnik i docent za grupu predmeta: računarska tehnika i simulacijski jezici iz područja računarskih znanosti na ETF-u. Redovni je član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, čiji je dopredsjednik od 2009. Tijekom svog rada bavio se istraživanjem, razvojem i primjenom informatičke, računalne i grafičke tehnike na širem području znanosti. Djeluje u tri znanstvene grane: matematičko modeliranje i simulacija, računalna grafika i tiskarstvo te vizualno istraživanje pomoću računala. Iz tih područja objavio je prve knjige na hrvatskom jeziku i organizirao nastavu na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima. Objavio je autorske i suautorske radove u znanstvenim područjima: tehničkim (računalstvo, grafička tehnika, geologija), medicinskim, društvenim (obrazovanje, sociologija, informacijske, ekonomske), humanističkim (znanost u umjetnosti) i prirodnim znanostima. 
U njegovoj bibliografiji navedeno je 510 naslova. Publicirao je više od stotinu znanstvenih radova. Danas ima status emeritusa, redovitog profesora u trajnom zvanju Sveučilišta u Zagrebu. Bavio se istraživanjem, razvojem i primjenom informatičke, računalske i grafičke tehnike na širem području znanosti i umjetnosti. 
Grafičke listove i mape kompjutorske grafike izlaže širom svijeta od 1971. na više od 30 samostalnih izložbi i mnogim grupnim izložbama. Njegove kompjutorske grafike nalaze se u fundusu Muzeja suvremene umjetnost u Zagrebu. Početkom osamdesetih godina napisao je scenarij za dvadesetak filmova o informatici za HRT / školski program, za koje je komponirao muziku i animaciju računalom.
Napisao je prve knjige na hrvatskom jeziku o digitalnom modeliranju i matematičkom opisu procesa u industriji. Prevedene su na strane jezike gdje su udžbenici iz područja digitalne simulacije i grafičke tehnologije. 
U grafičku industriju uveo je nekoliko novih tehnologija zaštitnog tiska.
S grupom suradnika 1991. je digitalnim tehnikama izveo oblikovanje dokumenata Republike Hrvatske (putovnicu, domovnicu, osobnu iskaznicu). S Miroslavom Šutejom suautor je oblikovanja novčanica hrvatske krune / kune (1992. – 1994.).
Dobitnik je nagrade za životno djelo Zlatna kuna, 2008., i Državne nagrade za znanost, 2010. Redoviti je član, Zmaj od Kune, Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”, gdje je obnašao dužnost meštra Društveno-humanističkog zbora (2008. – 2016.).

Izložba se može razgledati do 30. rujna. 
Radno vrijeme izložbe: utorak – petak: 11-19 sati, subota i nedjelja: 10-14 sati, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno. Ulaz je besplatan.
Kontakt: markita.franulic@tmnt.hr