Tehnički muzej Nikola Tesla (dvorana na katu hale stalnog postava)
Savska cesta 18, Zagreb
9.4. – 15. 5. 2025.
Radno vrijeme: utorak - petak: 9 - 17, subota i nedjelja: 9 - 13, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno.
Za posjet izložbi vrijedi ulaznica za stalni postav Muzeja.
O izložbi
Ilustracije predstavljene na izložbi dio su nagrađenog koncepta na natječaju zaklade Jacques Rougerie iz Pariza, koja podržava inovativne projekte na sjecištu znanosti, ekologije i arhitekture. Ovom serijom digitalnih ilustracija autor izložbe, zagrebački umjetnik Matija Tomšić, predstavlja publici slikarsko-arhitektonsko istraživanje mogućnosti održivog života u svemiru, od recikliranja orbitalnog otpada i proizvodnje energije do autonomnih kolonija na Mjesecu.
Posjetitelji će imati priliku zaviriti u budućnost svemirskih naselja kroz detaljne prikaze arhitektonskih rješenja, tehnoloških inovacija i ekološki osviještenih pristupa potrebnih za dugoročnu ljudsku prisutnost izvan Zemlje. Ova izložba pruža uvid u izazove i rješenja koji će oblikovati budućnost čovječanstva u svemiru te nadahnjuje na razmišljanje o odgovornom pristupu istraživanju svemira.
Održivi razvoj svemira ključni je izazov koji čovječanstvo mora riješiti kako bi osiguralo prosperitetnu i trajnu prisutnost izvan Zemlje. Kako širimo svoje djelovanje u svemiru, važno je prepoznati da je sposobnost lansiranja tereta sa Zemlje temelj naše svemirske budućnosti. No, s povećanjem ovisnosti o svemirskoj infrastrukturi, raste i potreba za odgovornim i održivim praksama koje će ublažiti potencijalne opasnosti i dugoročne posljedice.
Jedan od najvećih izazova je Kesslerov sindrom, lančana reakcija sudara orbitalnog otpada koja bi mogla onemogućiti korištenje određenih orbitalnih visina. Kako bismo spriječili ovu prijetnju, nužno je uvesti napredne tehnologije za uklanjanje otpada, poput autonomnih sustava za hvatanje i kontrolirano deorbitiranje. Također, široka primjena raketa za višekratnu upotrebu igrat će ključnu ulogu u smanjenju ekonomskih i ekoloških troškova povezanih sa svemirskim letovima, čime će se smanjiti gomilanje nefunkcionalnih satelita i potrošenih raketnih stupnjeva.
Osim održivosti u orbiti, razvoj industrijskog ekosustava izvan Zemlje bit će presudan za širenje ljudske prisutnosti u svemiru. Iskorištavanjem lokalnih resursa s Mjeseca, Marsa i bliskih asteroida možemo smanjiti ovisnost o opskrbnim lancima sa Zemlje, omogućujući jeftinije i učinkovitije misije u duboki svemir. Osnivanje orbitalne industrije i razvoj svemirskih solarnih elektrana (SPS) mogli bi osigurati čistu i kontinuiranu energiju za svemirske i zemaljske primjene, značajno smanjujući potrebu za fosilnim gorivima.
Nadalje, kako gradimo stalne kolonije na drugim nebeskim tijelima, ključno je da naš napredak bude usklađen s etičkim i ekološkim načelima. Očuvanje povijesno značajnih svemirskih artefakata i područja, poput mjesta slijetanja i orbitalnih postaja, trebalo bi biti dio naših napora za očuvanje svemirske baštine.
Na kraju, budućnost istraživanja svemira mora se temeljiti na inovaciji, održivosti i globalnoj suradnji. Integriranjem odgovornih inženjerskih praksi, zatvorenih sustava za podršku životu i energetski učinkovitih pogonskih tehnologija, možemo osigurati da svemir ostane dostupan i održiv za buduće generacije. Samo takvim pristupom možemo izgraditi istinski održivu i dugoročnu svemirsku civilizaciju.
O autoru
Matija Tomšić akademski je slikar-grafičar i vizualni umjetnik specijaliziran za ilustraciju i konceptualni dizajn. Osnivač je studija za vizualni dizajn Artor, nagrađeni grafički i produkt dizjner, a svoj umjetnički rad usmjerio je na istraživanje ljudskog utjecaja na svijet kroz vizualne narative. Član je više umjetničkih udruga, kao i Jadranske aero-svemirske asocijacije.
Kontakt:
Matija Tomšić, 0916400792
Zvonimir Drvar, zvonimir.drvar@tmnt.hr
Marijo Zrna, marijo.zrna@tmnt.hr, 0913365326
