Promocija kataloga izložbe „Utopija i stvarnost – 70 godina planiranja i velikih očekivanja“

Katalog će predstaviti:
dr. sc. Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba
Markita Franulić, ravnateljica Tehničkog muzeja Nikola Tesla
dr. sc. Tamara Bjažić Klarin i dr. sc. Kosjenka Laszlo Klemar, autorice izložbe i kataloga
dr. sc. Vlatka Rajčić, autorica elaborata i teksta o obnovi drvene konstrukcije Tehničkog muzeja Nikola Tesla
Zdravko Krasić, glavni projektant projekta „Teslino novo ruho – muzej znanosti i tehnike za 21. stoljeće“
Barbara Blasin, autorica postava izložbe i grafičkog oblikovanja kataloga

Razgovor moderira: dr. sc. Lidija Butković Mićin

Ulaz je slobodan.

Impresum kataloga
IZDAVAČ: Tehnički muzej Nikola Tesla
ZA IZDAVAČA: Markita Franulić
UREDNICE: dr. sc. Tamara Bjažić Klarin, dr. sc. Kosjenka Laszlo Klemar
RECENZENTICE: dr. sc. Lidija Butković Mićin, dr. sc. Sonja Leboš
TEKSTOVI: dr. sc. Tamara Bjažić Klarin, dr. sc. Kosjenka Laszlo Klemar, dr. sc. Igor Duda
POSEBAN DODATAK: dr. sc. Vlatka Rajčić
PRIJEVOD: Miloš Đurđević
LEKTURA: Mirta Jurilj
GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Barbara Blasin
TISAK: Sveučilišna tiskara d.o.o

O izložbi:
Izložba „Utopija i stvarnost – 70 godina planiranja i velikih očekivanja“ bila je usmjerena na razvoj i rad Tehničkog muzeja kroz prizmu prostorne problematike, odnosno problematike njegova smještaja u kompleksu građenom kao privremena gradnja za potrebe Zagrebačkog velesajma u Savskoj.
Osnivanje muzeja protumačeno je u ideološkom kontekstu, kroz društveno-politički projekt tehničkog obrazovanja širokih masa kao važnog preduvjeta izgradnje jugoslavenskog socijalističkog društva. Ideja koja se može sažeti u krilatici „Tehnika narodu!“, bila je 1950-ih godina podloga za uspostavu mreže tehničkih ustanova i institucija, čiji je sastavni dio bio Tehnički muzej, ali i za iz današnje perspektive utopijske megaprojekte poput „Grada tehnike“ Marijana Haberlea, ujedno projektanta privremene velesajamske gradnje i prvog projekta muzejskog prostora. Nimalo slučajan plan smještaja muzejskih izložbenih dvorana (srži „Grada tehnike“) u velesajamske zgrade u Savskoj, koje arhitektonskim rješenjem i svrhom odgovaraju izlaganju masivnih strojeva, nikada nije u cijelosti realiziran. Dodjela tek manjeg, zapadnog djela velesajamskog kompleksa Muzeju 1959. godine od početka je bila problematična jer postojeće hale nisu mogle zadovoljiti njegove potrebe i ambicije. Slabljenjem te u konačnici urušavanjem ideološke potke, urušavaju se i ambiciozni planovi prostornog razvoja Muzeja i njegova proširenja na okolne parcele.
Kompleks koji sam autor Marijan Haberle 1970-ih planira zamijeniti trajnim, zidanim građevinama prilagođenima muzejskoj funkciji danas je zaštićeni spomenik kulture RH, a njegova prostorna nedostatnost i neadekvatnost u smislu čuvanja i izlaganja muzejske građe sve više dolazi do izražaja.
Posljednja izložbena cjelina posvećena je stoga aktualnom projektu uređenja i modernizacije postojećeg muzejskog kompleksa, kojim bi se riješili nužni preduvjeti opstanka Muzeja na istoj lokaciji te osigurala zaštita i očuvanje vrijedne građevinske baštine.