FILMSKI PROGRAM U TEHNIČKOM - 18. rujna 2021.

FILMSKI PROGRAM U TEHNIČKOM
subota 18.9.2021., 19 sati

Tehnički muzej Nikola Tesla
Kabinet Nikole Tesle
Ulaz besplatan!
Obavezna rezervacija mjesta na: kosjenka.laszlo.klemar@tmnt.hr

Raspored projekcija:

 OD 3 DO 22

dokumentarni, 1966.

Trajanje: 14' 10''

REŽIJA:

Krešo Golik

SCENARIJ:

Krešo Golik

FOTOGRAFIJA:

Ivica Rajković

MONTAŽA:

Katja Majer

PRODUKCIJA:

Zagreb film – Studio za dokumentarni film (SDF)

Film Kreše Golika „Od 3 do 22“ smatra se jednim od najboljih hrvatskih kratkometražnih dokumentarnih filmova. Opisuje jedan dan u životu radnice zagrebačke tekstilne tvornice Pobjeda Smilje Glavaš. Prikazom njezina radnog dana koji započinje u 3 ujutro i završava u 22, film otvara temu teškog života siromašne radnice iz prigradskog područja koja je ujedno i majka i supruga i domaćica, odnosno tematizira teret dvostrukog rada žena – na radnom mjestu i u kući.

DAN ZA NOĆ

dokumentarni, 1977.

Trajanje: 9'

REŽIJA:                                                                                                                           

Branko Schmidt

SCENARIJ:

Branko Schmidt

KAMERA:

Šime Strikoman

MONTAŽA:

Samir Haddad

PRODUKCIJA:

Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

Film prikazuje odlazak na rad i rad radnice u trećoj (noćnoj) smjeni u tekstilnoj tvornici. Jedan je u nizu filmova koji tematiziraju problem usklađivanja majčinstva i tvorničkog rada. Uz prizore obiteljskog života i rada u tvornici film sadržava i scene rijetkih trenutaka odmora – blagovanja u tvorničkoj kantini i kratkog sna u tvorničkoj hali, koji svjedoče o iscrpljenosti i teškom životu radnica.

RAZGOVOR:

Tema: DRUGA SMJENA - DVOSTRUKI TERET RADA

Gošće: Ana Rajković Pejić i Chiara Bonfiglioli

Moderatorica: Tea Kantoci

Prikazujući radni dan radnica filmovi  Kreše Golika “Od 3 do 22” i Branka Schmidta “Dan za noć”, odmah nas na početku suočavaju s produktivnim i reproduktivnim radom kojeg protagonistice, koje su ujedno majke i radnice obavljaju. Njihov dan u filmu počinje rano ujutro ili kasno navečer, brigom za druge - buđenje, odijevanje, priprema hrane, i tek što su svi ukućani namireni one se spremaju i odlaze na posao. Tamo ih čeka duga smjena, naporan fizički rad u tvornici koji je pritom  često i opasan. Uz povremene stanke za objed ili kratak pokušaj odmora u noćnoj smjeni, radnice odrađuju svoj težak posao i vraćaju se kući. Tamo ih ponovo čekaju ukućani i odrađivanje neplaćenog kućanskog rada koji nikad ne završava. Dvostruki teret rada kojeg žene u filmu nose, a koji je naglašen u vremenu masovnog zapošljavanja žena iz prigradskih i ruralnih područja kojima su to bila prva zaposlenja, protokom vremena se nije umanjio. O kontekstu tog rada, napose noćnog, majčinstvu i socijalnim servisima u tvorničkom okruženju te borbama koje su radnice izborile za bolje uvjete rada, razgovaramo s povjesničarkom Anom Rajković Pejić i istraživačicom Chiarom Bonfiglioli.

Ana Rajković Pejić je diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Osijeku, a doktorirala 2020. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivala je u mnogim domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima i zbornicima, te izlagala na domaćim i međunarodnim znanstvenim konferencijama (Osijek, Zagreb, Pula, Rijeka, Sarajevo, Beograd, Limerick, itd.). Uže znanstveno područje interesa joj je socijalna i rodna povijest između dva svjetska rata. Od 2019. godine radi na Hrvatskom institutu za povijest – Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje.

Chiara Bonfiglioli je predavačica je rodnih i ženskih studija na Sveučilištu Cork. Doktorirala je rodne studije na Sveučilištu Utrecht 2012., a u razdoblju od 2012. do 2017. kao postdoktorandica boravi na stipendijama u Edinburghu, Puli i Beču. Istraživački se bavi rodom i ženskom poviješću iz transnacionalne perspektive, s posebnim fokusom na bivšu Jugoslaviju i Italiju. Autorica je knjige Žene i industrija na Balkanu: uspon i pad jugoslavenske tekstilne industrije (I.B. Tauris, 2019.).