Tehnologije u biologiji: šišmiši

Izložbom se povezuje svijet šišmiša i tehnologija koje se koriste za njihovo istraživanje s pojedinim predmetima iz stalnog postava Tehničkog muzeja Nikola Tesla

U današnje vrijeme znanstvenici i stručnjaci istražuju prirodu različitim naprednim tehnologijama pomoću kojih nam otkrivaju i približavaju dosad nepoznato. Izložbom Tehnologije u biologiji: šišmiši, povezuje se svijet šišmiša i tehnologija koje se koriste za njihovo istraživanje s pojedinim predmetima iz stalnog postava Tehničkog muzeja Nikola Tesla.

Izložba je rezultat dvogodišnjeg istraživanja šišmiša na otoku Lokrumu. Ostvarena je suradnjom Tehničkog muzeja Nikola Tesla i Javne ustanove Rezervat Lokrum, s ciljem da se  otvore novi vidici svima, prvenstveno mladim istraživačima u prirodnim i tehničkim znanostima. Postavljena je na ulazu u muzejski rudnik, intervencijom u sporedni radni prostor, s poveznicama u stalnom postavu, Odjelu Prometna sredstva.

Zvukovi eholokacije koju šišmiši koriste dok lete u većini slučajeva nečujni su za čovjeka. Uređaj koji omogućuje utvrđivanje prisutnosti šišmiša pretvarajući njihovo glasanje, tj. eholokaciju, u zvukove koje može čuti čovjek naziva se ultrazvučnim detektorom ili “bat detektorom”. Na izložbi će se čuti glasanje šišmiša snimljeno tijekom istraživanja pomoću bat detektora. Na otoku Lokrumu istraživači su primjenjivali još jednu metodu proučavanja šišmiša i otkrivanja njihovih putanja leta, njihovih skloništa i vremena aktivnosti. Ta se metoda naziva telemetrijom. Tijekom istraživanja se na pojedine jedinke šišmiša pričvrsti vrlo mali radio–odašiljač koji šišmiši odbacuju za oko 10 dana. U tom razdoblju, istraživači opremljeni radio–prijemnicima i usmjerenim antenama mogu pratiti šišmiše i odrediti njihov položaj u prirodi. Prikupljeni se podatci obrađuju te se izrađuju karte njihovog kretanja, a jedna takva karta može se vidjeti na izložbi.

Istraživanja šišmiša suvremenim tehnologijama kao što su primjena bat detektora i telemetrije na izložbi su prikazana 9-minutnim filmom s terena, autora Borisa Krstinića. U Tehničkom muzeju Nikola Tesla čuva se velik broj muzejskih predmeta koji nas uvode u različita tehnička dostignuća i rješenja. Pojedina su rješenja nastajala tijekom dužih razdoblja u povijesti čovjekova djelovanja.

Leonardo da Vinci (1452.—1519.), talijanski slikar, arhitekt i izumitelj, prije više od 500 godina prvi je razrađivao zakone letenja. Proučavajući krila i let šišmiša osmislio je napravu za let čovjeka. Reprodukcije da Vincijevih crteža razrade te ideje u stalnom su postavu Odjela Prometna sredstva Tehničkog muzeja Nikola Tesla.
Ipak, od osmišljavanja naprave za let do konstrukcije današnjeg suvremenog aviona bio je dug put.

Zanimljivo je spomenuti da je priroda bila poticaj i u konstrukciji prvog hrvatskog zrakoplova. Proučavajući let leptira i ptica, taj prvi hrvatski zrakoplov konstruirao je kemičar i izumitelj Slavoljub Penkala (1871.— 1922.) 1910. godine, čime se pridružio svjetskim tehničkim velikanima na području zrakoplovstva. U Tehničkom muzeju Nikola Tesla, izložena je maketa druge, kasnije inačice aviona Slavoljuba Penkale (TMNT 1852).

Proučavanje šišmiša i njihovog snalaženja u prostoru pomoću eholokacije pridonijelo je razvoju važnih tehničkih dostignuća — radara i sonara. Jednako kao što šišmiši proizvode zvuk koji se širi kao val, tako i ti uređaji odašilju i primaju povratne valove na temelju kojih mogu izračunati udaljenost ili brzinu nekih objekata, kao što su podmornice, zrakoplovi i slično. Zanimljivo je da je osmišljavanju radara pridonio i znanstvenik Nikola Tesla početkom 20. stoljeća. 

U stalnom postavu Odjela Prometna sredstva Tehničkog muzeja nalazi se i mala talijanska podmornica CB–20, proizvedena 1943. godine u Milanu u Italiji (TMNT 332). Ta podmornica jedina je od 26 proizvedenih podmornica toga tipa koja je sačuvana nakon Drugog svjetskog rata. Od ranih 1960–ih izložak je Tehničkog muzeja Nikola Tesla. Od 2008. do 2009. godine na njoj su izvršeni unutarnji i vanjski konzervatorsko–restauratorski radovi. Tijekom tih radova na trup podmornice je, prema originalnim nacrtima, ugrađen uređaj PEL — podvodni eho lokator. PEL je naprava za otkrivanje objekata pod površinom vode emisijom i prijemom reflektiranih ultrazvučnih valova.

Za razgled izložbe vrijedi ulaznica za zbirke Muzeja. 
Realizacija izložbe i kataloga potpomognuta je sredstvima Grada Dubrovnika.

Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb
01/4844 050; marijo.zrna@tmnt.hr